mobirise.com


O Festivalu drvenih kapela Sancta Barbara

7. - 14. srpnja 2019.

Hod po drvenim kapelama u prvom glazbenom festivalu Sancta Barbara U nacionalnom registru zaštićenih nepokretnih spomenika Republike Hrvatske posebno mjesto zauzimaju spomenici drvene arhitekture . Drvena graditeljska baština je nastajala stoljećima i njezin produkt, koji je ponajviše vidljiv u tradicijskoj arhitekturi, danas vrednujemo kao spomenička stvaralačka djela, odnosno kao umjetničku baštinu prošlosti.

Ova drvena arhitektura kao dio graditeljske baštine, bilo kao pojedinačno ostvarenje bilo povezano u forme povijesnih ili tradicijskih cjelina, nositelj je identiteta vlastite sredine, regije, a time i naroda. Drvo kao građevinski materijal odraz je geomorfoloških, klimatskih, pejzažnih, kulturnih, socijalnih, ekonomskih i drugih značajki regija kontinentalne Republike Hrvatske. Pod pojmom okoliša ne podrazumijeva se samo neposredna okolica arhitektonskoga spomenika, već širi prostor kojem on pripada u okviru njegovih regionalnih obilježja. U regijama južne središnje Hrvatske, na slivu rijeka Kupe, Save, Lonje i Odre danas je prisutna najveća koncentracija stambene, gospodarske i sakralne drvene arhitekture. Stoga i danas, gdje još postoji, ona jednako i uglavnom služi u svakodnevnom životu.


Unutar drvene arhitekture svojim graditeljskim umijećem i stilskim karakteristikama posebno mjesto zauzima sakralna arhitektura, koju danas u stručnoj literaturi i na terenu prepoznajemo u vidu drvenih kapeli. Iz povijesnih dokumenata i proučavanjem istih od strane etnologa i povjesničara umjetnosti drvene kapele i crkve bile su prisutne u cijeloj središnjoj Hrvatskoj . Kroz kasnija stoljeća zamjenjuje ju zidana arhitektura. Razlozi tom procesu su razni: od poplava i požara, migracije stanovništva od slabih uroda ili epidemija, magracije stanovništva osobito u doba Osmanlija, stoga u svim tim nepogodama osim obiteljskih domova nepovratno stradavaju i sakralni objekti. Danas je na terenu najveća koncentracija drvenih kapeli očuvana i nalazi se u regijama Turopolje, Pokuplje i Vukomeričke gorice. Izvan ove koncentracije izdvaja se drvena kapela sv. Duha u Gračenici kao jedina drvena kapela u Moslavini. U ostalim regijama imamo ih očuvanih nekoliko na Kordunu i Banovini. Bez obzira što su drvene kapele u prostoru rijetke, one i unutar sebe se mogu tipološki i stilski razmotriti zbog vremenskog perioda u kojem su nastale, opremom interijera, kultom koji se u njima njegovao ili smještajem u prostor. Vremenski povijesni period trenutno očuvanih drvenih kapeli pratimo od 17. stoljeća do druge polovice 20. Stoljeća. U tome vremenskom razdoblju izmjenjuje se nekoliko stilskih povijesnih pravaca u umjetnosti kojima se urešuju njihovi interijeri. Najzastupljenija je rokoko i barokno klasicistička oprema. Drvene kapele se mogu razvrstati i po smještaju u krajobrazu. Jedne su smještene u središte mjesta, uz cestu. Druga skupina drvenih kapeli je podignuta na povišenim tumulima, na osamljenom i strateškom mjestu. Tako festival Sancta Barbara u prvom izdanju svakako obuhvaća i prezentira i jednu i drugu skupinu drvenih kapeli. Glazbeni Festival posvećen drvenim kapelama otvara se u impresivnoj kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki koncertom ansambla za ranu glazbu Ars longa kojeg čine Monika Cerovčec, sopran, Ana Benić, barokna flauta, Stjepan Nodilo, barokna oboa i blok flauta, Izidor Erazem Grafenauer, teorba i barokna gitara, Lea Sušanj Lujo, barokno violončelo i Linda Mravunac Fabijanić, čembalo. Na programu su djela baroknih skladatelja Purcella, Babell, Crofta i Blowa. Kapela je smještena u središtu naselja. U arhivskoj građi spominje se od 17. stoljeća. Kapelu vizitatori opisuju , bilježe obnove i prilagodbe potrebama vremena . Danas je kapela sv. Barbare jednoprostorna građevina s poligonalnim svetištem, trijemom i impozantnim zvonikom. Spomeničko stvaralačko djelo kao što je kapela sv. Barbare u cijeloj drvenoj sakralnoj arhitekturi je jedinstven. Visoko estetizirana struktura ove kapele dominira i istovremeno je nametljiva. Velika je vrijednost što je kapela do danas očuvana. O kapeli je napisana bogata monografija 2002. godine autorice profesorice povijest umjetnosti Sanje Cvetnić. Kapela je bogato oslikana u interijeru s motivima svetaca i vegetabilnim motivima. Posebno se izdvaja s kultom sv. Kummernisse ( Kimernise, Starosita, Liberata). Kult ove svetice nekad je bio jako raširenim , a danas je vrlo rijetko sačuvan. O raširenosti kulta govori nam i primjer Engleske gdje je, također raširen kult ove svetice te je ona zaštitnica žena koje imaju neprilika s muževima . U biografiji svetice stoji kako se sv. Kummernisa nije htjela udati za kralja Sicilije, zavjetovala se i molila te su joj čudom narasli brkovi i brada. Otac sv. Kummernise se razbjesnio te ju je dao mučiti i na kraju razapeti. Scena razapete bradate svetice prikazana je u kapeli sv. Barbare i kao takva je jedina koja nam je predana u nasljeđe.


Festival posvećen drvenim kapelama povest će nas i u kapelu Ranjenog Isusa u Pleškom polju koncertom sopranistice Anabele Barić i slovenskog umjetnika Izidora Erazema Grafenauera na baroknoj gitari i teorbi, žičanom trzalačkom glazbalu iz porodice lutnji. Na programu su Cavalli, Händel, de Murcia, Fernandez, Hidalgo i Frescobaldi. Drvena kapela je smještena uz cestu, stoji sama i ograđena je drvenom ogradom. Prva bilješka koja spominje ovu drvenu kapelu veže se za Rozaliju Plepelić, udovicom plemića Plepunića. Udovica je podigla i opremila kapelu 1758. godine. U Muzeju Turopolja čuva se isprava iz 1767. godine koja govori o tome kako se obitelj i dalje nastavila brinuti o kapeli. Današnja kapela Presvetog Isusa koju nalazimo na terenu je drvena kapela s secesijskim stilskim karakteristikama. Urezana godina i vegetabilni motivi obojani bojama hrvatske trobojnice: crvena, bijela i plava vidljivi su na pročelju kapele.


Festival drvenih kapela Sancta Barbara otvoriti će vrata Kapele Sv. Jurja u Lijevim Štefankima koncertom Andreja Grozdanova na akustičnoj gitari marke Olson guitar. Kapela je smještena na brežuljku uz cestu. Tako usidrena djeluje poput nasukane drvene lađe, koje su davno prometovale rijekom Kupom, prevozile robu na žitnom putu od Siska do Karlovca. Kapela je složena od hrastovih planjki nanemški vugel, a krov je pokriven šindrom. Ima lađu i uvučeno svetište s ravnim zaključkom. Lađa i svetište su bogato oslikani sočnim vegetabilim motivima, u kojem nalazimo razno cvijeće i akantus. Kapelu posebno prezentira njezin oltar sv. Jurja. To je retabl koji je bogato urešen. Oltarna pala koja prikazuje sv. Jurja je zavjetna sveta slika. Oltarom dominira skulptura jer je ipak riječ o kiparskom radu. Oltar je podignut 1725. godine od nepoznatog nam kipara. Umjetnik je pripadao manirističkim kiparima ranog 18. stoljeća. Motiv razlistanog akantusa je popratni ukras u obliku listova i vitica. Arhitektonsko građe koje se nalazi na oltaru zadaje okvir i format oltarnoj plohi, te ju giba i lomi na dvije horizontale. U toj posljednjoj fazi manirizma na prostoru kontinentalne hrvatske ovaj oltar sv Jurja u istoimenoj kapeli se izdvaja svojom visokom kvalitetom.


U jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno Župnoj crkvi Sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu, koncert će održati sopranistica Josipa u pratnji brata Franje Bilića, čembalista. Drvena kapela je smještena u naselju uz cestu. Jednoprostorna je s trostrano zaključenim svetištem. Na kapeli dominira drveni toranj, a ima i sakristiju. U interijeru kapele posebno se izdvaja koritasti svod. U kapeli se nekada nalazio glasoviti oltar majstora kipara Johannesa Komersteinera . Ovaj majstor koji je djelovao u posljednjoj četvrtini 17. stoljeća i ostavio je izuzetan opus visoke kvalitete i umjetničke slobode. Nažalost Komerstenerov oltar je zamijenjen u kasnom 18. stoljeću. Kapela sv.Marka evanđelista se ističe svojom čvrstom gradnjom i originalnošću.


Nakon kapele u Zagrebu festival nas dovodi u kapelu sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici koja spada pod rimokatoličku župu Marije Snježne u Dubrancu. Uz nju u župi postoje još tri sakralna objekta drvene arhitekture: kapela sv. Roka u Cvetković brdu, kapela sv. Ivana Krstitelja u Lukinić brdu i kapela sv. Duha u Lučelnici. Ove turopoljske kapele djeluju jako tople i složne su da prenesu nasljeđu koje nose u sebi na iduće naraštaje. Kapelu sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici od 17. stoljeća vizitatori opisuju kao kapelu na groblju. Bilježe se obnove, mijene oblika i prilagodbe zaključno s 1888. godinom, kada je projekt kapele izradio dr. Herman Bolle. Kapela se u smislu arhitekture izdvaja i specifičnom gradnjom koju u narodu zovu „na žale“. Termin označava otvoreni trijem na pročelju kapele kojeg nose drveni stupci. Kapela je određene arhitektonske izmjene doživjela i u kasnijem povijesnom razdoblju. Kapela je jednoprostorna s peterodijelnim svetištem, trijemom i zvonikom nad ulazom. Smještena je na brežuljku, okružena bogatom vegetacijom u kojoj se posebno ističu visoka stabla. U drvenoj katedrali, kako zovu ovu turopoljsku ljepoticu, nastupit će naš najcjenjeniji oboist Branko Mihanović. Slušat ćemo 12 fantazija za obou solo Georga Philippa Telemanna.


Predzadnji dan festivala je rezerviran za drvenu kapelu koja je posvećena Presvetom Trojstvu, a nalazi se u selu koje se zove Gladovec Pokupski. Sam naziv mjesta govori kako je zaselak, a danas mjesto Gladovec Pokupski povijesno i kao feud pripadao naselju Pokupsko. Pokupsko je stari feudalni posjed biskupa, a onda i kasnije nadbiskupa zagrebačkih. Upravo zagrebački biskup Juraj Branjnung u Pokupskom, po slabljenju osmanskih naleta u ranom 18. stoljeću gradi reprezentativnu baroknu četverolisnu crkvu okruženom zidanim cinktorim i kulama . Biskup ujedno bogato oprema i interijer crkve sv. Ladislava u Pokupskom za kojeg su zaduženi kipari koje nazivamo branjugovom radionicom. Drvena kapela Presvetog Trojstva u Vukomeričkim goricama primjer je samostalne građevine u gori. Okružuje ju ugodan krajobraz pun vegetacije i zapravo je intrigantna kulisa za slušanje didgeridooa u izvedbi svjetski poznatog Dubravka Lapainea. Sam lokalitet obavija spokoj i smirenost.


Zadnji dan festivala smo u Pokuplju u selu (Stari Brod, Stara Drenčina) i slušamo koncert Camerate Garestin koji čine Ivana Lazar, sopran; Berislav Puškarić, bas; Krešimir Lazar, violončelo i Krešimir Has, čembalo. Na programu su djela Lukačića, Geminianija, Bacha i Handela. Nema ljepšeg nego festival završiti u jednoj restauriranoj kapeli. Kapela Sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini, kao i ona Sv. Martina u Starom Brodu, restaurirana je od stručnih restauratora i konzervatora uz nadzor Hrvatskog restauratorskog zavoda.


Kapela u Starom Brodu smještena je uz glavnu cestu na povišenom tumulu kojeg mještani nazivaju površek. Kapela se od ostalih drvenih kapela izdvaja i svojim skromnim dimenzijama. Vrlo mala kapela ima lađu i poligonalni zaključak svetišta. U interijeru je bogato oslikana vegetabilnim motivima, a svetištem dominira barokni oltar sv. Martina. Kapela je restaurirana i dobitnica je evropske nagrade u kategoriji evropske kulturne baštine, nagrade po nazivom Europa Nostra za 2017. godinu. Festival Sancta Barbara koncertom u Staroj Drenčini želi zaokružiti ovaj pohod drvenim kapelama izabranima za festival. Posjetom kapelama kao spomenicima kulture postaje nam razumljivo da su one arhitektonski spomenik i kao takove nedjeljivo vezane s okolišem i pripadajućim prostorom. Nadalje do izražaja dolazi njihova harmonična veza s krajolikom s kojim su okružene, bez obzira na to je li riječ o pojedinačnom ostvarenju, povijesnoj ili tradicijskoj cjelini. Iz toga jasno proizlazi potreba za vrednovanjem i daljnjim očuvanjem drvenih kapela – naše kulturne baštine.


Jurica Škofač, mag. hist. i mag. hist. art.